
Razvijte i vodite zdravi digitalni život u svom okruženju kroz nove navike i rituale.
Ovo nije edukacija kako promovirati kozmetiku, već kako utjecati na druge dobrim primjerima.

Razvijte zdravu digitalnu kulturu u organizaciji s digitalno zdravim pojedincima.
Znate li što je nomophobia? To je strah od gubitka mobitela ili strah koji se javlja ako nam se mobilni telefon pokvari i ne možemo koristiti njegove funkcije. Ovisnost o mobitelu prihvaćamo kao nešto što bi se moglo odnositi na nas, ali i nešto čega se odmah odričemo po sistemu "Da kod drugih, ali ne kod mene".
Istina je sljedeća. Od 1975. globalno mjereni IQ ljudi pada i to nije ništa strašno. To je indikator da se sve više od te godine oslanjamo na tehnologiju i time kompenziramo pad IQ-a (pojednostavljeno). Ona bi ironično trebala pomoći da budemo više neovisni, ali suvremenom čovjeku događa se suprotno - postajemo ovisni o tehnologiji.
Najbolji pristup tehnologiji i najbrži je upravo mobitel i mi naše kognitivne kapacitete štedimo. O tome govori i poznata hrvatska znanstvenica, akedemkinja i neuropsihijatrica Vida Demarin u članku koji govori zašto smo sve manje inteligentni.
Činjenica je da je naša ovisnost o tehnologiji postala toliko intenzivna da smo svjesni i opravdano zabrinuti ako nemamo pristup tehnologiji i informacijama putem mobitela. To nije umišljena "bolest". Mi stvarno trebamo mobitel.
Problem nastaje kad ga koristimo na nekritički način tj. svako slobodno vrijeme koje bismo inače koristili za konstruktivne stvari koristimo za nekritičko konzumiranje sadržaja. Postajemo pravi ovisnici o dopaminu, neurotransmiteru koji se aktivira kad osjetimo nagradu ili kad na nju posmislimo. Dopamin je razlog zašto smo ovisni o mobitelu.
Projekt Glavu gore pomaže vam da ovladate danas najrasprostranjenijom ovisnošću.

Possebno smo svjesni opasnosti koje sadrže ekrani, pogotovo kad se radi o djeci i adolescentima. Ekrani i sadržaj na njima razvijeni su da provociraju visoko ovisničke dopaminske aktivnosti.
.
Djeca i adolescenti jednostavno nisu spremni da procesuiraju tolike količine "zaraznog" sadržaja. Naš je cilj educirati roditelje kako da se nose s vrlo složenim problemom ovisnosti adolescenata i djece o ekranima.
Ukratko, njihovo vrijeme provedeno uz ekran (creen time) opasan je za normalni razvoj djeteta.
Posebno se dakle koncentriramo da reprogramiramo ponašanje djece u odnosu na ekrane tako da odgajamo i njih i roditelje za suvereno upravljanje vremenom.
Djeca i mladi nisu jedini izloženi negativnostima koje proizlaze iz ekrana i sadržaja. Odrasli, prema mnogim studijama, postaju žrtve zbog nekritičkog konzumiranja sadržaja.
Stresni život zapravo je plodno tlo za mnoge vrste ovisnosti. Pametni telefoni su najprikladniji za razvoj ovisnosti jer su neprestano prisutni pratitelji, a nude bogat i "zarazan" sadržaj.

Razvili smo edukacijski program putem webinara ili "jedan-na-jedan" online. Cilj tog programa je vratiti kontrolu nad vremenom koje nam je pametni telefon oteo.
Svjesni smo da je to borba protiv ovisnosti i loših navika i da je put u slobodu težak i zahtjevan. Međutim vrijedi se boriti za kvalitetu života.
Imamo jednostavan ali snažan pristup i program koji zovemo 3D.

Krivulja na grafikonu govori sve. Mentalni poremećaji rastu tijekom godina od pojave pametnih telefona. Pogotovo je to izraženo kod mlađe populacije koja još nije razvila kritično mišljenje prema sadržaju. Nekritička konzumacija sadržaja i ne provođenje vremena u zdravijim aktivnostima utječe na porast depresivnosti i anksioznosti, pogotovo kod mladih ljudi. Primijećujemo da su se stvari promijenile na gore od pojave pametnih televona (2010-2013) tj. njihove široke dostupnosti.
Zašto se o ovome ne priča više? Mi smo pioniri u ovom području i odgovorno nudimo naš 3D program za povratak u trodimenzionalni svijet. Taj svijet je zabavan, ispunjujući, terapeutski i prirodan.
Grafikon prikazuje: Postotak pojedinaca sa ozbiljim psihološkim poremećajem u posljednjem mjesecu, a prema godinama starosti, 2008--2017. u SAD-u.
Izvor: Journal of Abnormal Psychology(pdf)


Koristeći veliko znanje stečeno kroz isključivo znanstvene izvore, razvili smo interesantan online test kojim mjerimo Humani digitalni indeks (HDI). On mjeri šest dimenzija digitalnosti i daje rezultat iz kojeg se može razlučiti dobre i loše strane vašeg digitalnog ponašanja, odnosa, zdravlja, integracije pa čak i utjecaja...
Implementacijom tih dimenzija stvaramo jasniju sliku vaše digitalanosti, prisutnosti komunikacije, ličnosti i sposobnost, a ujedno i detektiramo vaše slabe točke s usmjerenjem da ih kroz edukaciju otklonimo.
Test još nije aktivan, ali ćete ga uskoro naći na adresi: hdi.vision